Asistivna tehnologija

Kao što dizalo ili rampa omogućuju pristup dijelovima kojima stepenice predstavljaju veliku prepreku, tako na sličan način, specijalizirani hardver i softver, omogućuje osobama ograničenog kretanja da koriste računala.

Ti računalni alati omogućuju osobi koja ima ograničene pokrete rukom ili možda i nema ruku, da uspješno sudjeluje u rješavanju obveza kod kuće i na poslu. Asistivna tehnologija danas omogućava osobi sa određenim oblikom invaliditeta korištenje gotovo svih mogućnosti računala.

Kada govorimo o korištenju računala, za osobu s tjelesnim invaliditetom tipkovnica može predstavljati veliku prepreku. Razvojem tehnologije pribjeglo se mnogim rješenjima koji otklanjaju tu prepreku. Primjerice osobe sa oštećenim vidom imaju mogućnost korištenja Brailleovog digitalnog stroja umjesto standardne tipkovnice. Također pomoć pri snalaženju na računalu pružaju programi koji korisniku čitaju sav sadržaj s ekrana korištenjem sintetizatora govora koji „izgovaraju“ tekst.

Joystick

No ono što je sada također u svom punom razvoju i po mnogim mišljenjima još uvijek pripada“ u znanstveno-fantastičnu kategoriju su sustavi za prepoznavanje glasa (Voice recognition). Odnosno, softver za prepoznavanje glasa koji izgovorene riječi pretvara u računalno čitljiv format, a time izvršava određene naredbe koje korisnik zahtijeva.

Vođeni tim primjerima možemo vidjeti da se barijera tehnologije polako ruši i primiče osobama s tjelesnim invaliditetom. Tehnologija se više ne nalazi u području „ostalih“ ljudi, već je svoj doseg proširila i na služenje onima kojima je to od životne važnosti. Primjerice potreba da se pljesne rukama i da se pritom ugasi svjetlo ili da se uputi govorna naredba, često (ne i nužno) proizlazi iz težnje da se ugodi onima koji to mogu uraditi i na klasičan način, a ne onima kojima to zaista predstavlja veliki problem i kojima je to potrebno. Sama činjenica da osoba može koristiti računalo u obavljanju svakidašnjih poslova čini svijet tehnologije beskrajnim i gotovo svemogućim asistentom koji mnogim osobama ponovno pruža osjećaj samostalnosti i osobne vrijednosti.

Brailleov digitalni stroj

Za osobe s vrstom invaliditeta kod koje je iznimno ograničen rad rukama i prstima za pomoć pri tipkanju, postoji tzv. Keyguard ili "čuvar tipki". To je zapravo vrsta metalnog okvira koji se postavlja na tipkovnicu i ima izbušene rupe pomoću kojih pri tipkanju prst ne može pritisnuti dvije tipke istovremeno, već "upadne" u samo jednu "rupu" u kojoj je to slovo.

Keyguard

Postoje i alternativne tipkovnice kreirane za osobe kod kojih ekstremiteti nisu u mogućnosti raditi na prilagođenim opcijama obične tipkovnice. Tako postoje tzv. mini-tipkovnice sa velikim tipkama (ujedno i velikim znakovima). Ovisno o vrsti invaliditeta, postoje i virtualne tipkovnice koje funkcioniraju na principu touch screen (dodirni ekran). Njima se upravlja pomoću miša, joysticka ili nekog drugog alternativnog pokazivača koji aktivira tipke na ekranu. Dakako da se doskočilo i problemu korištenja miša, koji se u konačnici pojavio u svom novom ruhu i to u obliku dobro nam poznatog joysticka, zatim, miša kojim se upravlja pomicanjem glave (HeadMouse) ili primjerice, miša kojim se upravlja pomicanjem oka (MyTobii).